Važno
EVIDENCIJA ZADRUGA I ZADRUŽNIH SAVEZA ANALIZA ZADRUGARSTVA U RH PLAN ZA DESETLJEĆE ZADRUGA MEĐUNARODNI DAN ZADRUGA KVIZ - ŠTO ZNATE O ZADRUGARSTVU?
Anketa

Mislite li da bi označavanje hrvatskog zadružnog proizvoda doprinijelo prepoznatiljivosti i konkurentnosti zadružnog proizvoda na tržištu?

Rezultati
Vijesti
Aktualno
03 srpanj
2017.
Zadruge mogu pokrenuti razvoj i sačuvati radna mjesta uz hrabrost, inovativnost i solidarnost zadrugara
Kroz prezentacije zadrugara iz cijele Hrvatske prikazani su primjeri dobre prakse i dokazi kako Zadruge zaista brinu o svima.

Povodom međunarodnog dana zadruga, koji se obilježava diljem svijeta svake godine prve subote u srpnju, Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo u suradnji s Cooperatives Europe, Hrvatskim poljoprivrednim zadružnim savezom i Zadružnim savezom Dalmacije, organizirao  je međunarodnu konferenciju Zadruge brinu o svima. Konferenciju je svečano otvorila Ana Mandac, izaslanica ministrice gospodarstva poduzetništva i obrta, naglasivši kako će ministarstvo kao krovna institucija učiniti sve za bolji razvoj zadružnog poduzetništva.

Kroz prezentacije zadrugara iz cijele Hrvatske prikazani su primjeri dobre prakse i dokazi kako Zadruge  zaista brinu o svima.

Mljekarsko stočarska zadruga Proizvodi sela okuplja 11 proizvođača mlijeka, a cilj im je direktnom prodajom mlijeka omogućiti dotok svježeg kapitala na farme. Zajedniči su osmislili logistiku, nabavili kombije, zaposlili ljude za prijevoz mlijeka i krenuli plasirati  mlijeko kroz direktnu prodaja i mljekomate. Njihovo mlijeko danas, među ostalim, opskrbljuje Vincek i još šest slastičarna. Kako kaže Darko Pavičević, upravitelj zadruge, važan im je sustav kontrole kvalitete na farmama.

Zahvaljujući  suradnji s Veterinarskim institutom i Agronomskim fakultetom, educirali su svoje mljekare- sirare tako da svi imaju certifikate. Osim sirara i mljekara, u zadruzi imaju i proizvođače jaja, svinja i prerađivača suhomesnatih proizvoda.

˝ Sila nas je natjerala da otvorimo zadrugu, cijene mlijeka su išle strmoglavo dolje pa smo morali reagirati. Tada su mljekari htjeli zaklati svoje krave i dići ruke od proizvodnje, a danas prodajemo 2500 tisuća litara mlijeka dnevno i isto toliki prerađujemo u našim mini siranama. Samo smo osmislili kiosk za mljekomat i siromat, prodajemo i sir i vrhnje i mlijeko, točnije šest gotovih proizvoda odjednom se može prodati u staklenkama jer brinemo i o okolišu˝, tvrdi Darko Pavičević, upravitelj zadruge.

Osvajaju i obalu

Danas ova Zadruga ima 13 mljekomata i 52 prodajna mjesta, a u planu je i širenje. U dvije godine koliko postoje prodali su preko milijun litara mlijeka i ostvarili prihod od 6 milijuna kuna. Otvorili su i tri sirane, a na jesen se očekuje otvaranje još tri. Naime, svo mlijeko koje ostaje na mljekomatima ide u preradu u sirane. Kako tvrdi Pavičević, ukupna ulaganja od početka do danas su 4,2 milijuna kuna uz subvencije županija i gradova, i zaposlili su 15 novih zaposlenika.  U pripremi su projekti iz EU fondova kojima bi kupili robote za mužnju koji će im uvelike olakšati posao.

˝Nitko od nas ne misli o širenju jer ako zinete previše dogodit će se krah. U planu nam je ojačavanje marketinga, brendiranje proizvoda, a želimo da naši sirevi budu na moru i u našim školama i vrtićima. U Novom Vinodolskom i Crikvenici otvaramo prodajna mjesta sutra˝, poručuje Pavičević.

 

Uz potporu grada do Zadruge

Zadruga Lepoglavske čipke brine o kulturnoj baštini postoji od 2003. godine. Njihove zadrugarke ponosne su vlasnice brojnih domaćih i internacionalnih nagrada, primjerice prva nagrada u Rusiji Vologda.

˝Postojimo jer je postajala bojazan da će nakon višestoljetne tradicije lepoglavska čipka nestati.  Radimo tradicionalnu čipku s motivima koji datiraju s početka 20.st., a ključna nam je ne samo proizvodnja i prodaja već i promocija rukotvorina tog tipa˝, kaže Karmen Šoštarić, upraviteljica Zadruge.

Njihove čipkarice su uglavnom starije životne dobi jer za to treba iskustvo dulje od 50 godina, a grad Lepoglava je bio inicijator osnivanja zadruge.  ˝Širimo i proizvodni program, čipku komponiramo u nakit, surađujemo s dizajnerima i umjetnicima koje ćemo kad se otvori Muzej čipke i izložiti˝, poručuje Šoštarić.

 

Pomažu marginaliziranima

Socijalna zadruga Humana Nova zapošljava skupine koje teško pronalaze posao i kroz djelovanje  smanjuje tekstilni otpad. Startali su u Čakovcu 2011., kasnije i u Zagrebu i nakon ova dva uspješna pothvata otvorili su Humana Novu i u  Istri.

˝ Jednim udarcem dvije muhe, reciklaža i proizvodnja novih proizvoda od tekstilnog otpada, a to rade marginalizirane skupine primjerice OSI, stariji, beskućnici, samohrane majke i dugotrajno nezaposleni i sl.  Naš rezultat je 1100 tona prikupljenog otpada i 27 zaposlenika. Cirkularna ekonomija u kojoj koristimo sve i zelena proizvodnja su naš fokus. Mi smo osnova kako se društveno poduzetništvo radi – dobro za zajednicu, dobro za planet plus da iz toga izvučemo maksimum za članove zadruge˝, poručuje Nemanja Kantar, upravitelj zadruge.

Industrijske krpe, rabljena odjeća, novi tekstilni proizvodi i reciklažni tekstil i sve to plasiraju na tržište. Od second hand shopova do tvrtki koje koriste naše krpe za čišćenje. Kako tvrdi Kantar, kod njih će svatko naći neki posao za sebe neovisno o tome iz koje marginalizirane skupine dolaze jer svi mogu raditi.  Ciljevi za budućnost koje je istaknuo su unapređenje pakiranje robe i sustava prikupljanja robe te nova zapošljavanja i nove trgovine te povećanje izvoza.

 

Uskoro i moderan pogon

Poljoprivredna Zadruga branitelja Ogulin je usvojim početcima od Ministarstva branitelja dobila 150.000 kuna i okupila je devet zadrugara.

˝ Zadruge su moćne i mogu itekako doprinijeti društvu i njegovim članovima, a braniteljske zadruge uključuju te ljude, pomažu im, miču ih s ulice. Ogulin nikada nije bio klasičan poljoprivredni kraj, ali smo se time oduvijek bavili i naš kiseli kupus je poznat. Bitno nam je bilo prodati proizvod, ne samo proizvesti ga.  Želja i plan za budućnost nam je novi moderan pogon što će nam dati nove kapacitete za kiseljenje, jer naš problem je što imamo bazene za kiseljenje u krugu od 4-5 km˝, istaknuo je Marinko Sabljak.

 

Podizanje proizvodnje na viši nivo

Na panelu Zadruge brinu o svima panelisti su se dotakli problema s kojima su suočeni te istaknuli kako se od zadruga može živjeti, ali se mora raditi i ulagati trud u to što radite kontinuirano uz vizije i planove za budućnost.

Pavičević je pojasnio kako im je to što su blizu tržišta milijunskog Zagreba velika prednost. Kako tvrdi, teško je u selu prodavati mlijeko, ali oni su istražili tržište i lokacije i uspjeli u tome. ˝Pravila igre su takva da zadrugari beru vrhnje, a ne ja kao upravitelj zadruge˝, kaže Pavičević.

Karmen Šoštarić tvrdi kako im se često javljaju s pitanjima i upitima o zadruzi, funkcioniranju i slično, interes postoji. Interes za rad zadruga dokazuje i činjenica da Humana nova ima svoj brend i koji je na tržištu prisutan od osnutka zadruge, a česte su i crowdfunding kampanje kojima svoje brendove razvijaju.

 

˝Naše proizvode ne plasiramo po većom kompanijama, mi im pomažemo u tome da gospodare otpadom od tekstila jer to zakonski moraju. Nama se javljaju mlade dizajnerice koje žele stvarati nove proizvode. Nedavno smo započeli suradnju s brendom Stamena˝, tvrdi Kantar.

Poljoprivredna Zadruga branitelja Ogulin za svoje zelje ima oznaku izvornosti na nivou EU od prošle godine. Ipak, Sabljak napominje kako Hrvatska ima problem s time, iako imaju zaštitu i izvornost nemaju komercijalne količine sorte Ogulinac.

˝Dolaskom stranih lanaca, pritisak na cijene je sve veći i kako bi ljudi opstali na tržištu sade isplativije sorte , a ne ovu našu koja je zaštićena. Mi proizvodimo i sjeme za tu sortu i cilj nam je kroz novi pogon dići sve to na veći nivo˝, kaže Sabljak.

U zadnjih nekoliko godina njihova zadruga proizvodi i grah, luk i češnjak, ali problem im je skladišni prostor.  Sabljak napominje i kako su sajmovi i manifestacije odlično su mjesto za naći nove kontakte i kupce.

˝To je savršen kanal prodaje jer kupci itekako cijene domaće. Mali proizvođači imaju velike šanse i u proboju na vanjska tržišta˝, poručuje Sabljak.

 

Izvor: Agrobiz.hr

 

 

Copyright © 2017 Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo. Sva prava pridržana.