Važno
EVIDENCIJA ZADRUGA I ZADRUŽNIH SAVEZA ANALIZA ZADRUGARSTVA U RH PLAN ZA DESETLJEĆE ZADRUGA MEĐUNARODNI DAN ZADRUGA KVIZ - ŠTO ZNATE O ZADRUGARSTVU?
Anketa

Mislite li da bi označavanje hrvatskog zadružnog proizvoda doprinijelo prepoznatiljivosti i konkurentnosti zadružnog proizvoda na tržištu?

Rezultati
Vijesti
Aktualno
21 veljača
2018.
RAVNATELJ HCZP TOMISLAV KLARIĆ-KUKUZ: „ Zadruge su i biznis i demografija“!
RAVNATELJ HCZP TOMISLAV KLARIĆ-KUKUZ:

„ Zadruge su i biznis i demografija“!

 
Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, održao je prvi radni sastanak Radne skupine HCZP-a, za izradu prijedloga novog zakonodavnog okvira za zadrugarstvo.

Radnu skupinu vodi ravnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Tomislav Klarić-Kukuz, a članovi koji su nazočili su : Zdravko Tušek, Mislav Marciuš , Lordan Ljubenkov, Stipe Efendić, Andrija Carić, Darko Pavičević, Branko Putarek i Mihovil Jović.

Na samom početku sastanka dogovoren je način i dinamika rada Radne skupine, koje će se sastajati prema potrebi, otprilike svaka dva tjedna, a u međuvremenu će svoje ideje i prijedloge članovi radne skupine aktivno razmjenjivati pisanim elektronskim putem.

U petosatnoj kreativnoj, konstruktivnoj i pozitivnoj atmosferi jednoglasno je zaključeno da je nužno što žurnije pristupiti izradi novog zakonodavnog okvira za zadrugarstvo, ističu u HCZP-u.

Iznimno važna rasprava vodila se o problemu zaštite zadružne imovine te se ocijenilo kako je to ključno pitanje za budućnost zadrugarstva. Jednoglasni je stav da imovinu zadruga treba zaštititi kao nedjeljivo zadružno vlasnišvo, a zadružnu imovinu danas nepostojećih zadruga koja se još uvijek vodi kao zadružna iskoristiti za razvoj zadrugarstva i što prije vratiti u funkciju.

Jednoglasno je zaključeno i da se treba regulirati porezni tretman zadruga, a neophodnim se ocijenilo donošenje poreznih olakšica za zadruge, što je usko vezano s zaštitom zadružne imovine. Kada se nedvosmisleno zaštiti imovina zadruga kao nedjeljiva tada će se porezne olakšice prelijevati na dobrobit zadruga a time i lokalnih zajednica, jer je imovina zadruge neotuđiva i ne može pripasti bilo kojem pojedincu. Kroz ova dva neophodna smjera djelovanja postavit ćemo temelje za razvoj zadrugarstva po uzoru na zapadno europske zemlje.

Kao vrlo bitno, radna skupina raspravljala je o potrebi i načinu drukčijeg formiranja krovnog tijela za zadružno poduzetništvo, a kako će ono točno biti ustrojeno, definirati će se kroz budući rad Radne skupine.

Kreativna rasprava stručne radne skupine vođena je i o pokretanju Fonda za razvoj zadružnog poduzetništva, te je zaključeno da je takav Fond nužan i da će se njegovo osnivanje regulirati budućim novim Zakonom o zadrugama. Ovaj fond bi bio i razvojni i kreditni.

Radna skupina na čelu sa ravnateljem Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Tomislavom Klarićem-Kukuzom spremna se suočiti sa svim problemima i izazovima zadrugarstva u Hrvatskoj, naći najbolja rješenja za njih , te kao iznimno važno poticati upravo organiziranje u zadruge kao najbolji razvojni model za posrnula gospodarstva posebno u ruralnim sredinama.

Ravnatelj HCZP Tomislav Klarić-Kukuz je za ovu prigodu rekao:

„ Bitno je shvatiti da su zadruge biznis i da ljudi moraju imati koristi od ulaska u zadrugu i poslovanja na zadružni način. Stoga im to moramo omogućiti jer to danas nije slučaj. S druge strane, država mora poticati zadrugarstvo kroz brojne olakšice jer na taj način jača lokalnu zajednicu, razvija gospodarstva ruralnih sredina i zadržava teritorij u hrvatskom vlasništvu. Jako je važno da se zaštiti zadružna imovina i da se onda stvore pretpostavke za jače poticanje zadrugarstva jer davanjem olakšica zadrugama razvijate lokalne zajednice a ne pojedinca imenom i prezimenom. Zadruge su i biznis i demografija i posebna životna filozofija koja objedinjuje slobodnu tržišnu ekonomiju i društveni razvoj.

Danas smo na dnu EU po pitanju zadrugarstva, a to je neprihvatljivo stanje koje narušava nacionalne interese od najvišeg značaja, stoga moramo djelovati. “

Radna skupina HCZP-a aktivno će, zajedno sa resornim Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta i ostalim institucijma i što je najvažnije u sinergiji sa samim zadrugarima, raditi na stvaranju pozitivne klime i nastojati postići što veći i ozbiljniji porast udruživanja u zadruge.

U Hrvatskoj su registrirane 1302 zadruge, od kojih je više od 40 posto poljoprivrednih. Daleko je to još od prosjeka EU, a o tome da zadrugarstvo kod nas nije još zaživjelo dovoljno govori podatak da je u Italiji udjel zadruga u BDP-u države oko 15 posto, a u Hrvatskoj svega 0,5 posto.

Prema podacima za 2015., zadruge u Hrvatskoj okupljaju 21.400 zadrugara i imaju oko 2700 zaposlenih. Uprihodile su 1,6 milijardi kuna, što je 0,5 posto BDP-a. Za osnivanje zadruge treba najmanje sedam osoba i samo tisuću kuna po osobi za osnovni članski ulog. No unatoč tome Hrvati zaziru od zadrugarstva, uz ostalo, i zbog povijesnih konotacija koje taj naziv nosi, ali i neprilagođene zakonske regulative.

Izvor: agrobiz.vecernji.hr 

Copyright © 2018 Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo. Sva prava pridržana.