Važno
EVIDENCIJA ZADRUGA I ZADRUŽNIH SAVEZA ANALIZA ZADRUGARSTVA U RH PLAN ZA DESETLJEĆE ZADRUGA MEĐUNARODNI DAN ZADRUGA KVIZ - ŠTO ZNATE O ZADRUGARSTVU?
Anketa

Mislite li da bi označavanje hrvatskog zadružnog proizvoda doprinijelo prepoznatiljivosti i konkurentnosti zadružnog proizvoda na tržištu?

Rezultati
Vijesti
Aktualno
30 ožujak
2018.
Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo u radnom posjetu Poljoprivrednoj zadruzi „Plešivica“

U sklopu svojih stalnih radnih posjeta zadrugama diljem Lijepe Naše, a sa vizijom i misijom jačanja zadružnog poduzetništva i stvaranja pretpostavki za konkurentnost zadruga u gospodarskom sustavu s posebnim naglaskom na razvoj zadruga u ruralnim prostorima, te kako bi osjetio na terenu bilo samih zadrugara, ravnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Tomislav Klarić-Kukuz, posjetio je u četvrtak, 29. travnja 2018. vinorodni Jaskanski kraj, gdje se u posjetu zadruzi PZ „Plešivica“ zadržao u radnom razgovoru sa ravnateljem ove ugledne vinarske poljoprivredne zadruge Tomom Haramijom.

PZ „Plešivica“ nalazi se na Plešivičkoj vinskoj cesti nadomak grada Jasrebarsko, na obroncima bajkovitog plešivičkog krajobraza, koji obiluje plodnim vinogradima, a vinogradari su udruženi u PZ „Plešivica“ proizvode vina Plešivica, Graševina, Rajnski Rizling, Chardonnay, Ksaver cuvée i mladi Portugizac, koji je postao i svjetski brand ove zadruge. 
Poljoprivredna zadruga Plešivica osnovana je 1979. godine od strane zadrugara i od tada bez prekida posluje na dobrobit zadrugara i lokalne zajednice. Objekt zadruge izgrađen je u periodu između 1984. i 1986. godine kao najljepši i najmoderniji objekt za prihvat i preradu grožđa i proizvodnju kvalitetnih vina u Plešivičko-okičkoj vinogradarskoj regiji. Objekt je površine 1.500 m2, a sastoji se od prostora za preradu grožđa, podruma kapaciteta 350.000 litara, te punionice i skladišta vina.

Danas zadruga broji 150 zadrugara i bavi se proizvodnjom crvenih i bijelih vina, a ima 8 zaposlenih. Zadruga nema vlastite proizvodne površine (vinograde), već se proizvodnja grožđa odvija u vinogradima zadrugara, izložio je upravitelj PZ „Plešivica“ Tomo Haramija.

Ravnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo Tomislav Klarić-Kukuz istakuo je da zadružno poduzetništvo mora biti strateški interes hrvatske države, te da je zadrugarstvo ključno u pokretanju proizvodnje koja jedina može angažirati hrvatske resurse i vratiti kvalitetan život u ruralne sredine.
Izloživši smjernice prijedloga novog Zakona o zadrugama, ravnatelj HCZP-a Tomislav Klarić-Kukuz u tome je dobio jasnu i snažnu podršku zadruge PZ „Plešivica“ i njezina upravitelja Tome Haramije.

Novim se zakonom planira , među ostalim, riješiti pitanje zadružne imovine, te osnovati Fond kojim bi se pomoglo kako zadrugama u osnivanju , tako i onim zadrugama koje zapadnu u poteškoće. Ovom je idejnom rješenju upravitelj PZ „Plešivica“ dao snažnu potporu.

„Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, zajedno sa zadrugarima, učiniti će sve da zadruge i zadružno poduzetništvo postanu strateški interes hrvatske države. Nakon dugog razdoblja stagnacije i propadanja zadrugarstva dobili smo mandat od ministrice gospodarstva Martine Dalić da stvorimo pretpostavke da se zadrugarstvo uredi na način kako ono funkcionira u razvijenim zemljama zapadne Europe i svijeta gdje je jedan od sastavnih i važnih dijelova nacionalnih ekonomija, od SAD-a , Japana, Velike Britanije, Argentine, Brazila, Španjolske, Italije, Danske itd. Jasno je da moramo komparativnim pristupom analizirati brojna svjetska rješenja u zadrugarstvu i napraviti najbolji model za nas na način da implementiramo ono najvrjednije iz sfere svjetskog zadružnog zakonodavstva . Imajući u vidu potporu i mandat Ministarstva gospodarstva i nasušnu potrebu i potporu s terena vjerujem kako novi zakon o zadrugama i promjene u drugim zakonima koji stavljaju zadruge u nepovoljan položaj na tržištu možemo iznjedriti do kraja 2018. godine.

Nekada je ovaj plešivički kraj imao 3 puta više površina u službi proizvodnje hrane bez neobradivih površina, a danas makija osvaja i tjera ljude s njihovih plodnih zemalja. O nama ovisi hoćemo li to promijeniti ili nastaviti gledati kako makija uništava našu budućnost.“
, zaključio je prilikom radnog posjeta ravnatelj HCZP-a Tomislav Klarić-Kukuz.

Copyright © 2018 Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo. Sva prava pridržana.